Bosanskohercegovački U ovom oštećenom otvorenom turbetu, sa jednim sarkofagom na kamenom podiju, sa dva nišana, bez natpisa, sahranjen je Hasan Kafija Pruščak, rođen 1544. godine. Bio je naučnik, kadija te profesor. Prema Šabanović, Pruščak se najprije obrazovao u Bosni, zatim Carigradu, gdje je „ostao oko devet godina“ (Šabanović, 1969: 12) nakon čega se vratio u Bosnu, u kojoj je „991. (poč. 25.1.1583) imenovan kadijom u Pruscu (Šabanović, 1969: 12). Kada su Pruščakova djela u pitanju, za njegovo djelo Temelji mudrosti o uređenju svijeta dobio je „priznanje i nagradu s najvišeg mjesta u carevini; sam sultan mu je „vlastoručnim pismom dao akhisarski (prušački) kadiluk kao doživotnu mirovinu…“ (Ljubović, Nametak, 1999: 6), u vezi s kojim Šabanović navodi tj. citira „pod uvjetom da predajem učenicima tih krajeva, i darovao mi znatnu količinu svoga dara“ (Šabanović, 1969: 18). Kako Ljubović i Nametak naglašavaju, Hasan Kafija Pruščak bavio se i kaligrafijom (Mujezinović pretpostavlja da je lehvu u drvorezbi u Hasan Kafjinoj džamiji izradio upravo Hasan Kafija), a „u njegova vrlo značajna djela spada i Kafijin kompendij iz logike, Rajske bašče o temeljima vjerovanja, Svjetlo istinske spoznaje o temeljima vjere, zatim Kompedij iz stilistike, te biografsko-autobiografsko djelo Niz učenjaka do posljednjeg profeta“ (Ljubović, Nametak, 1999: 6). Hasan Kafija Pruščak preminuo je 1615. godine u Pruscu, gdje je sahranjen u turbetu pored njegove medrese i mehkeme.
Pored turbeta, ali isto tako i na ulazu u mehkemu, nalazi se sandučić za običaj ostavljanja dobrovoljnih novčanih priloga. Prusac Kamen „Na popločanom kamenom podiju, visine 0,50 m, dužine 4,70 i širine 4,63 m smješten je sarkofag od precizno klesanih kamenih ploča nad kojim su dva osmougaona nišana bez turbana, oba jednaka i bez natpisa. Nišani su visoki 1 m, a sarkofag je visok 80 cm, dug je 1,03 m“ (Službeni glasnik, br. 13, 2010.). Osmanski period u BiH TURBE (mauzolej) Fotografija TUR14 Fotografija TUR14 Fotografija TUR14 Fotografija TUR14